Poteškoće malog hercegovačkog sela sa dopremanjem vode i izgradnjom vodovoda prikazane su u filmu iz 1956. godine – 'Vodenice na Kravici', redatelja Živka Žike Ristića. Vlado Balvanović 'U ergeli' iz 1957. godine priča o uzgoju punokrvnih arapskih i bosanskih konja u planinskoj ergeli Borike koja se nalazi na istoimenoj visoravni.  

Poređenjem dva grada, starog, smirenog i novog, dinamičnog, protkanog suvremenim elementima civilizacije, redatelj Milutin Kosovac u filmu 'Vukovar' iz 1965. godine, predstavlja svakodnevni život u ovom gradu.  'Neka druga ruka' naziv je dokumentarca Vefika Hadžismajlovića iz 1967. godine. Film prati susret djece i budućih roditelja koji ih usvajaju u domu za nezbrinutu djecu, u kojem su bez roditelja, djeca najmanje kriva za svoju potresnu sudbinu. 

U filmu Mehmeda Mehe Fehimovića iz 1969. godine gledat ćemo kako sa Starog Mosta u Mostaru mladići skaču u brze vode Neretve, izvodeći vještine i vratolomije natječući se za titulu 'Admiral'.  

Tragikomična priča smještena na obalu rijeke Morave, o najmanjem selu u Srbiji, zvanom Stevanac, krije se u filmu Ratka Orozovića 'Razbolje se pola sela' nastalom 1977. godine. Selo ima samo dva stanovnika, to su Živka i Strahinja Jevtić, koji prkose životu, a ponekad i sebi.  

I posljednji film u ovom ciklusu 'Ram za sliku braće Ramić', redatelja Petra Ljubojeva iz 1988. godine donosi portret rudara koji pored teškog posla imaju svoje aspiracije. Iako neobrazovani, braća Ramić imaju razvijenu političku svijest, koju prezentiraju na priredbama za rudare kako bi ih ujedinili. Ali nakon učestalih štrajkova, postoji strah da će izgubiti posao za koji su dali svoje zdravlje i život. Štrajk za rudara predstavlja "rastrojenost u kojem čovjek više nije čovjek."  

Filmski centar Sarajevo, kao pravni nasljednik arhive bosanskohercegovačke kinematografije (Bosna film, Sutjeska film, Studio film), brine se za očuvanje filmske baštine kroz arhiviranje, restauriranje i digitalizaciju arhivske građe. U katalogu Filmskog centra nalazi se više od 70 dugometražnih igranih filmova, oko 600 dokumentarnih i kratkih filmova i tisuće metara filmskih materijala koji svjedoče o bogatstvu bosanskohercegovačkog filma, ali i o burnoj povijesti zemlje u razdoblju od 1945. do 1992. godine.