22/08/2021 Mediteran Film Festival
Donosimo filmsku kremu s Mediterana
Dobar program, filmska proizvodnja i edukacija mladih – formula je za uspjeh kojom se vodi direktor Mediteran Film Festivala, Tomislav Topić*.

Koliko je ova godina iza nas izgubljena, kako su to ranije prognozirali mnogi, kako za film tako i za filmske festivale?
Možemo reći da je pandemija korona virusa zaustavila mnoge procese pa tako i produkciju filmova i filmske festivale. Produkcije su odgađale proizvodnju jer jednostavno nije bilo uvjeta za snimanje, a festivali su prelazili na online platforme što je loše jer ne radi se samo o prikazivanju filmova nego i o druženju, upoznavanju ljudi iz filmskog sektora te uspostavljanju poslovnih odnosa za nove filmske projekte. Opet s druge strane pronalazili su se načini kako da se realiziraju i filmovi i festivali tako da mislim da ovo proteklo razdoblje nije potpuno izgubljeno. 

Festivali su silom prilika postali hibridni, no i sami ste istaknuli kako to ima i svoju pozitivnu stranu. MFF sada ima i svoju mrežu digitalnih posjetitelja?
To je bila viša sila ili možemo reći svako zlo za neko dobro. Online program je dakako omogućio cijelom svijetu uvid u naš program i to je što je dobro. Danas u normalnijim uvjetima održavanja festivala ne postoji razlog da i dalje ne nudimo gledateljima online program. Ipak borba s virusom još traje. Kretanje ljudi još nije u potpunosti slobodno, a i nismo se riješili karantena, izolacija, distanci itd... Tako da taj online pristup MFF-u ima itekako prednosti.

Jeste li razmišljali o širenju natjecateljskog programa, formata serija i igranih filmova, ili MFF ostaje isključivo festival dokumentarca?
Ukoliko bi se stvorili produkcijski i infrastrukturalni uvjeti moglo bi se razmišljati o proširenju programa. S obzirom na to da se festival odvija u malom mjestu i njegovi kapaciteti su kakvi jesu mi ostajemo u formi festivala dokumentaraca, što je dobro. Iza SFF-a smo najstariji festival u državi i imamo jedinstven program. Kako su sredstva u kulturi jako mala uspjeh je održati ovo što smo stvarali dva desetljeća.

Dokumentarni film se posljednjih godina u Europi uvelike 'vratio', što je po vašem mišljenju razlog tomu? Jesi li ljudi danas spremniji suočiti se sa stvarnošću u kojoj žive?
Uvijek je dokumentarni film bio tu, posljednjih godina je dobio na popularnosti s tim da je u njemu manje glamura i teško da će sustići popularnost igranog filma. Ali dokumentarni film kao filmsko djelo može biti bolji od igranog filma, u smislu teme kojom se bavi ili pak po načinu realizacije. Nekomercijalni filmovi bilo dokumentarni ili igrani uglavnom propituju društvenu zbilju i a svatko neka se pronalazi u ponuđenim sadržajima. Dokumentarac ima svoju snagu u svakom pogledu i bez obzira na strukturu lakši je za realizaciju tako da je njegova budućnost zagarantirana. 

Kakve filmove gledamo ovu godinu na Mediteranu? Kažete kako će ovu godinu 'doploviti najviše zastava u povijesti festivala'?
Kako nisam volio biti 'sudac' ili kritičar zbog eventualne neobjektivnosti, uvijek bi se raspitivao kod žirija, koji je relevantan, kakav im je program i uvijek smo dobivali pozitivne ocjene o kvaliteti programa. Vjerujem da je tako i ove godine. U popratnim programima također smo nastojali obradovati publiku. Kad sam spominjao zastave iz središta zemlje (Sredozemlje) riječ je o tome da su se na festival prijavile skore sve mediteranske zemlje, a to samo govori o relevantnosti MFF-a.

Uvijek ste isticali kako je jedan od najvećih uspjeha ovog festivala, što uz prikazivanje i edukaciju kroz MFF školu, njeguje i stvaranje, odnosno produkciju. Kakva je produkcija danas u Hercegovini i što ćemo gledati od domaćih autora?
Na početku sam rekao kao je pandemija ugrozila proizvodnju u svijetu ali i kod nas. Ipak smo uspjeli proizvesti jedan dokumentarac koji govori upravo o pandemiji u Hercegovini. Film će premijerno biti prikazan na SFF-u, a i kod nas. Riječ je o filmu Zatvoreno Tomislav Bubala i Zdenka Jurilja. Kratki dokumentarac koji je sniman u Hercegovini od prvog vala virusa pa do zadnjeg kojem smo svjedočili prije tri mjeseca. Važno je da smo dokumentarno zabilježili i taj moment koji je Hercegovinu, kao i ostale, “zatvorio”.

Uz festival, koji uvelike doprinosi odgoju i razvoju filmske publike na ovim prostorima, danas, u sklopu Akademije likovnih umjetnosti, imamo i diplomski studij montaže i režije. Koliki je to plus za Hercegovinu?
Drago mi je da je ALU u Širokom Brijegu pokrenula taj odjel. Nadam se da će svi od toga imati koristi. Mi smo dosta deficitarni kadrovima kad je riječ o filmskim zanimanjima. Akademija će sigurno, a imaju dobre predavače, stvoriti nekoliko autora kad je u pitanju režija ili kamera. Bez obzira na digitalni razvoj i mogućnosti uvijek je važan čovjek odnosno autor koji stvara. Bez ljudi nema ni filmova. Mi smo u našoj festivalskoj školi koja je tu već skoro jedno desetljeće uspjeli animirati mlade da se upišu na drugim filmski akademijama na određene studije. Važno je to za budućnost kinematografije.

I ove godine mlade 'uključujete' u stvaralaštvo preko MFF filmskih radionica. Recite nam više o tomu?
Riječ je o vrlo važnoj i kvalitetnoj radionici MFF School koju radimo zajedno s američkim filmskim kampom za mlade Outside The Lens iz San Diega. Na njoj sudjeluju predavači, redatelji, koji su diplomirali na možda najprestižnijoj filmskoj akademiji na svijetu, na UCLA-u Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu. Također u školu dolaze mladi iz cijele regije ali i iz Amerike. Ove godine škola je u punom formatu i rade na dva filma koja će se prikazati na zatvaranju MFF-a. Dosad su sa svojim filmovima pobjeđivali na festivalima mladih, a nadam se da će tako biti i s novim ostvarenjima. Škola je besplatna za polaznike i dva tjedna edukacije je pravo malo “bogatstvo” festivala. 

*Tekst objavljen u Večernjem listu






Copyright © 2000-2024 Mediterranean Film Festival. All rights reserved.